{"id":4486,"date":"2026-08-10T13:27:37","date_gmt":"2026-08-10T13:27:37","guid":{"rendered":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/nikola-tesla-open-innovation\/"},"modified":"2026-08-10T13:36:45","modified_gmt":"2026-08-10T13:36:45","slug":"nikola-tesla-open-innovation","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/nikola-tesla-open-innovation\/","title":{"rendered":"Nikola Tesla \u2013 Otvorene inovacije"},"content":{"rendered":"\n

Inovacija koja ne pripada samo tr\u017ei\u0161tu<\/h2>\n\n\n\n

Inovacija je jedna od najva\u017enijih pokreta\u010dkih sila civilizacije. Svaki veliki tehnolo\u0161ki iskorak mijenja na\u010din na koji \u010dovjek \u017eivi, radi, komunicira, lije\u010di se, putuje i koristi energiju. Bez inovacija ne bi bilo moderne medicine, elektri\u010dne energije, digitalne komunikacije, industrije, automatizacije ni mnogih sustava koji danas oblikuju svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, postavlja se va\u017eno pitanje: kome inovacija zapravo slu\u017ei?<\/p>\n\n\n\n

U dana\u0161njem svijetu inovacije se \u010desto promatraju kroz patente, korporacije, investicije, tr\u017ei\u0161nu prednost i profit. To samo po sebi nije pogre\u0161no. Razvoj zahtijeva ulaganja, za\u0161titu autora, organizaciju, istra\u017eivanje, vrijeme i kapital. Bez toga mnoge ideje nikada ne bi iza\u0161le iz laboratorija i postale korisne u stvarnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Problem nastaje onda kada se znanje zatvori do te mjere da prestane slu\u017eiti \u0161irem dru\u0161tvu. Ako se inovacija koristi samo kao sredstvo kontrole, monopola i tr\u017ei\u0161ne dominacije, tada gubi dio svoje najvi\u0161e svrhe. Umjesto da otvara budu\u0107nost, ona mo\u017ee postati alat za zatvaranje mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Nikola Tesla u tom se kontekstu mo\u017ee promatrati kao simbol druga\u010dijeg odnosa prema inovaciji. On nije bio samo izumitelj koji je stvarao tehni\u010dka rje\u0161enja radi osobnog uspjeha. Njegove ideje \u010desto su bile usmjerene prema mnogo \u0161irem pitanju: kako energiju, tehnologiju i znanje u\u010diniti korisnijima za \u010dovje\u010danstvo?<\/p>\n\n\n\n

Teslin duh otvorene inovacije ne zna\u010di da sve mora biti bez strukture, bez vlasni\u0161tva ili bez odgovornosti. Naprotiv, prava otvorena inovacija tra\u017ei ravnote\u017eu. Ona priznaje va\u017enost autora, ulaganja i za\u0161tite, ali ne dopu\u0161ta da znanje postane zatvor koji sprje\u010dava civilizacijski napredak.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to su otvorene inovacije?<\/h2>\n\n\n\n

Otvorene inovacije predstavljaju pristup u kojem razvoj novih ideja, tehnologija i rje\u0161enja ne nastaje samo unutar zatvorenih zidova jedne kompanije, institucije ili laboratorija. Umjesto toga, inovacija se promatra kao proces suradnje izme\u0111u razli\u010ditih ljudi, stru\u010dnjaka, istra\u017eiva\u010da, poduzetnika, investitora, sveu\u010dili\u0161ta, zajednica i entuzijasta.<\/p>\n\n\n\n

Takav pristup ne zna\u010di kaos. Ne zna\u010di ni potpuno odricanje od vlasni\u0161tva nad izumima. Otvorena inovacija zna\u010di da se znanje mo\u017ee dijeliti, nadogra\u0111ivati i povezivati na na\u010din koji ubrzava razvoj i omogu\u0107uje da vi\u0161e ljudi sudjeluje u stvaranju rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

U zatvorenom modelu svatko poku\u0161ava sam rije\u0161iti isti problem. U otvorenijem modelu rje\u0161enja se mogu razvijati br\u017ee jer ljudi u\u010de jedni od drugih, koriste postoje\u0107a znanja i grade nove ideje na temelju prethodnih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

To je posebno va\u017eno u podru\u010djima koja se ti\u010du cijelog \u010dovje\u010danstva: energija, okoli\u0161, zdravlje, obrazovanje, sigurnost hrane, voda, komunikacija i odr\u017eivi razvoj. Kada su problemi globalni, rje\u0161enja \u010desto ne mogu ostati potpuno zatvorena.<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije prirodno se povezuju s logikom Blue Ocean Strategy. Umjesto stalne borbe u starom prostoru, one stvaraju nove prostore vrijednosti. Istovremeno se udaljavaju od Red Ocean logike, u kojoj se znanje \u010duva, skriva i koristi prvenstveno kao oru\u017eje protiv konkurencije.<\/p>\n\n\n\n

U tom smislu, otvorena inovacija nije samo poslovna metoda. Ona mo\u017ee biti civilizacijski pristup razvoju.<\/p>\n\n\n\n

Tesla izme\u0111u patenta, vizije i univerzalnog dobra<\/h2>\n\n\n\n

Va\u017eno je Teslu promatrati realno. On je imao patente. Radio je s investitorima. Bio je dio tr\u017ei\u0161ta, industrije i poslovnog svijeta. Nije bio \u010dovjek koji je potpuno odbacivao za\u0161titu izuma ili potrebu za financiranjem. Njegovi projekti zahtijevali su novac, infrastrukturu, laboratorije, materijale i podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Ali Teslina \u0161ira vizija \u010desto je prelazila granice obi\u010dnog poslovnog modela. On nije razmi\u0161ljao samo o proizvodu koji treba prodati. Razmi\u0161ljao je o elektrifikaciji svijeta, prijenosu energije, komunikaciji, frekvenciji, rezonanciji i tehnologiji koja mo\u017ee promijeniti samu strukturu civilizacije.<\/p>\n\n\n\n

Upravo tu se pojavljuje napetost koja je prisutna i danas: kako za\u0161tititi inovaciju, a ne zatvoriti njezin potencijal? Kako omogu\u0107iti izumitelju, investitoru i istra\u017eiva\u010du da budu nagra\u0111eni, a istovremeno osigurati da velika otkri\u0107a ne ostanu zaklju\u010dana daleko od ljudi kojima bi mogla pomo\u0107i?<\/p>\n\n\n\n

Tesla je \u017eivio upravo u toj napetosti. S jedne strane, znao je da se ideje moraju razvijati kroz konkretne sustave, ugovore i financiranje. S druge strane, njegova vizija energije i tehnologije bila je mnogo \u0161ira od pitanja osobne zarade.<\/p>\n\n\n\n

Zato ga se mo\u017ee promatrati kao simbol inovatora koji stoji izme\u0111u patenta i univerzalnog dobra. On pokazuje da za\u0161tita izuma i otvorenost prema \u010dovje\u010danstvu ne moraju biti potpuno suprotstavljene. Pravo pitanje je kakvu ravnote\u017eu civilizacija \u017eeli izgraditi.<\/p>\n\n\n\n

Ako inovacija postoji samo radi profita, ona mo\u017ee postati ograni\u010dena. Ako je potpuno bez strukture, mo\u017eda se nikada ne\u0107e razviti do kraja. Ali ako ima za\u0161titu, odgovornost i \u0161iru svrhu, tada mo\u017ee postati stvarna sila napretka.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zatvoreni sustavi i opasnost kontrole znanja<\/h2>\n\n\n\n

Svako dru\u0161tvo mora za\u0161tititi rad, autorstvo i ulaganja. Bez toga bi se mnogi izumitelji, istra\u017eiva\u010di i poduzetnici te\u0161ko odlu\u010dili riskirati godine \u017eivota i velike koli\u010dine kapitala. Me\u0111utim, postoji velika razlika izme\u0111u zdrave za\u0161tite inovacije i zatvaranja znanja radi kontrole.<\/p>\n\n\n\n

Kada se znanje potpuno zatvori, ono mo\u017ee postati sredstvo mo\u0107i. Veliki sustavi tada ne koriste inovaciju samo za razvoj, nego i za zadr\u017eavanje tr\u017ei\u0161ne dominacije, ovisnosti korisnika i kontrole nad infrastrukturom.<\/p>\n\n\n\n

To je posebno va\u017eno u energetici. Ako su proizvodnja, prijenos, distribucija i klju\u010dna tehnologija potpuno centralizirani, obi\u010dan \u010dovjek ostaje ovisan o sustavima koje ne mo\u017ee razumjeti niti kontrolirati. Energija tada nije samo usluga. Ona postaje mehanizam ovisnosti.<\/p>\n\n\n\n

Zatvoreni sustavi \u010desto ne sprje\u010davaju samo konkurenciju. Oni mogu usporiti i sam napredak. Ako se korisna rje\u0161enja dr\u017ee izvan dosega zajednica, malih inovatora, lokalnih projekata i nezavisnih istra\u017eiva\u010da, tada dru\u0161tvo gubi mnoge mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a opasnost nije sama za\u0161tita intelektualnog vlasni\u0161tva. Ona mo\u017ee biti nu\u017ena i korisna. Najve\u0107a opasnost nastaje kada se klju\u010dna rje\u0161enja zatvaraju toliko sna\u017eno da vi\u0161e ne slu\u017ee \u017eivotu, nego samo kontroli.<\/p>\n\n\n\n

Ako tehnologija mo\u017ee pomo\u0107i zajednicama da budu energetski otpornije, \u010di\u0161\u0107e i slobodnije, tada se mora postaviti pitanje: kako je razvijati na na\u010din koji po\u0161tuje autore, ali istovremeno omogu\u0107uje \u0161iru primjenu?<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije poku\u0161avaju odgovoriti upravo na to pitanje.<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije kao put prema odr\u017eivoj energiji<\/h2>\n\n\n\n

Energetska tranzicija ne mo\u017ee ovisiti samo o nekoliko velikih kompanija i zatvorenih sustava. Ako \u010dovje\u010danstvo \u017eeli stvoriti \u010di\u0161\u0107u, dostupniju i stabilniju energiju, bit \u0107e potrebna suradnja mnogo \u0161ireg kruga ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Potrebni su istra\u017eiva\u010di, in\u017eenjeri, lokalne zajednice, mali poduzetnici, investitori, sveu\u010dili\u0161ta, gradovi, nezavisni stru\u010dnjaci i entuzijasti. Potrebni su ljudi koji razumiju tehnologiju, ali i ljudi koji razumiju potrebe zajednice. Potrebni su laboratoriji, ali i stvarni tereni na kojima se rje\u0161enja mogu primijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije mogu ubrzati razvoj solarnih sustava, baterija, pametnih mre\u017ea, lokalnih energetskih zajednica, energetske u\u010dinkovitosti i novih modela distribucije. Kada se znanje dijeli odgovorno, ve\u0107i broj ljudi mo\u017ee sudjelovati u stvaranju boljih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

To ne zna\u010di da svaka tehnologija mora biti javno dostupna bez ograni\u010denja. Neka rje\u0161enja zahtijevaju za\u0161titu, sigurnosne standarde i ozbiljno upravljanje. Ali osnovna logika mora biti usmjerena prema dostupnosti, primjenjivosti i dugoro\u010dnoj koristi.<\/p>\n\n\n\n

Ako je cilj odr\u017eiva energija, tada inovacija ne smije ostati zatvorena u uskom krugu onih koji je koriste samo za profit. Ljudi moraju mo\u0107i razumjeti, prilagoditi i primijeniti rje\u0161enja u stvarnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Upravo tu se Teslina vizija ponovno pojavljuje kao inspiracija. Energija ne bi trebala biti samo roba koju \u010dovjek pasivno kupuje. Ona bi trebala biti sustav koji \u010dovjek razumije, koristi odgovorno i razvija u skladu s prirodom.<\/p>\n\n\n\n

ESG i odgovorno dijeljenje znanja<\/h2>\n\n\n\n

ESG se \u010desto spominje u kontekstu ulaganja, odr\u017eivosti i poslovne reputacije. Me\u0111utim, u kontekstu otvorenih inovacija, ESG dobiva jo\u0161 jednu va\u017enu dimenziju: odgovornost u na\u010dinu na koji se znanje stvara, \u0161titi, dijeli i primjenjuje.<\/p>\n\n\n\n

Environmental dio ESG-a postavlja pitanje: smanjuje li inovacija \u0161tetu za prirodu? Koristi li resurse pametnije? Poma\u017ee li prelasku prema \u010di\u0161\u0107oj energiji i manjem zaga\u0111enju?<\/p>\n\n\n\n

Social dio pita: slu\u017ei li inovacija ljudima? Donosi li korist zajednici? Pove\u0107ava li dostupnost, sigurnost, obrazovanje i kvalitetu \u017eivota? Ili samo stvara novu ovisnost i novu razliku izme\u0111u onih koji imaju pristup tehnologiji i onih koji ga nemaju?<\/p>\n\n\n\n

Governance dio pita: tko upravlja inovacijom? Postoji li transparentnost? Postoji li odgovornost? Jesu li interesi autora, korisnika, investitora i dru\u0161tva postavljeni u zdravu ravnote\u017eu?<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije u tom smislu nisu naivno dijeljenje svega bez pravila. One tra\u017ee odgovoran okvir. Znanje treba cirkulirati, ali ne smije se zloupotrebljavati. Autori trebaju biti po\u0161tovani, ali inovacije ne smiju biti zarobljene. Dru\u0161tvo treba imati korist, ali razvoj mora biti siguran, kvalitetan i dugoro\u010dno odr\u017eiv.<\/p>\n\n\n\n

U najboljem obliku, ESG i otvorene inovacije mogu se me\u0111usobno nadopunjavati. ESG daje okvir odgovornosti, a otvorene inovacije daju prostor suradnje.<\/p>\n\n\n\n

Zajedno mogu pomo\u0107i da se kapital, znanje i tehnologija usmjere prema projektima koji imaju smisla ne samo danas, nego i za budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mir, suradnja i inovacija usmjerena prema \u017eivotu<\/h2>\n\n\n\n

Inovacija sama po sebi nije uvijek pozitivna. Povijest pokazuje da se znanje mo\u017ee koristiti za lije\u010denje, ali i za razaranje. Mo\u017ee slu\u017eiti povezivanju ljudi, ali i nadzoru. Mo\u017ee stvarati energiju za domove, \u0161kole i bolnice, ali i energiju za ratne sustave.<\/p>\n\n\n\n

Zato je pitanje smjera va\u017enije od samog izuma. Nije dovoljno pitati \u0161to mo\u017eemo napraviti. Moramo pitati za\u0161to to radimo i kome \u0107e slu\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije imaju smisla samo ako su usmjerene prema unapre\u0111enju \u017eivota. Ako se znanje dijeli radi razvoja, obrazovanja, odr\u017eive energije, zdravlja, sigurnosti i mira, tada ono gradi civilizaciju. Ako se koristi za nasilje, manipulaciju i kontrolu, tada mo\u017ee uni\u0161titi same temelje dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Mir je u tom smislu najva\u017enije okru\u017eenje za istinsku inovaciju. U uvjetima mira ljudi mogu sura\u0111ivati, razmjenjivati znanje, graditi povjerenje i razvijati dugoro\u010dne projekte. U uvjetima rata znanje se zatvara, resursi se preusmjeravaju prema destrukciji, a generacije gube mogu\u0107nost stvaranja.<\/p>\n\n\n\n

Zato otvorene inovacije nisu samo tehnolo\u0161ka tema. One su i tema kulture mira. Civilizacija koja \u017eeli napredovati mora stvoriti uvjete u kojima se najbolji umovi ne bave uni\u0161tavanjem, nego razvojem.<\/p>\n\n\n\n

Znanje koje se dijeli u miru gradi civilizaciju. Znanje koje se koristi u ratu uni\u0161tava njezine temelje.<\/p>\n\n\n\n

Tesla kao simbol otvorenog smjera budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n

Nikola Tesla i danas nadahnjuje upravo zato \u0161to njegove ideje nisu bile male, zatvorene i usmjerene samo na trenutni profit. One su otvarale velika pitanja: mo\u017ee li energija biti dostupnija, mo\u017ee li \u010dovjek dublje razumjeti prirodu, mo\u017ee li tehnologija slu\u017eiti \u0161irem napretku \u010dovje\u010danstva?<\/p>\n\n\n\n

Tesla je bio vizionar koji je razmi\u0161ljao izvan postoje\u0107ih granica. U njegovom radu mo\u017eemo prepoznati duh Blue Ocean Strategy, jer je tra\u017eio nove prostore mogu\u0107nosti. Mo\u017eemo prepoznati i Foresight Strategy, jer je osje\u0107ao smjer budu\u0107nosti prije nego \u0161to je ve\u0107ina razumjela njegove ideje. A kroz temu otvorenih inovacija mo\u017eemo vidjeti jo\u0161 jednu dimenziju: pitanje kome znanje na kraju treba slu\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

Tesla nije bio samo \u010dovjek laboratorija. Bio je \u010dovjek budu\u0107nosti. Njegovi izumi nisu bili samo tehni\u010dki predmeti, nego prozori prema druga\u010dijem svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Upravo zato ga nije dovoljno promatrati samo kao povijesnu osobu. Tesla mo\u017ee biti simbol otvorenog smjera budu\u0107nosti: smjera u kojem se znanje razvija s odgovorno\u0161\u0107u, energija koristi s razumijevanjem, a inovacija ne zatvara \u010dovjeka u ovisnost, nego mu otvara nove mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Danas, kada se svijet suo\u010dava s energetskim krizama, ekolo\u0161kim izazovima, tehnolo\u0161kom centralizacijom i dru\u0161tvenim podjelama, takav smjer postaje va\u017eniji nego ikada.<\/p>\n\n\n\n

Inovacija treba otvarati, a ne zatvarati budu\u0107nost<\/h2>\n\n\n\n

Budu\u0107nost ne tra\u017ei samo vi\u0161e patenata, vi\u0161e proizvoda, vi\u0161e aplikacija, vi\u0161e ure\u0111aja i vi\u0161e konkurencije. Budu\u0107nost tra\u017ei inovacije koje otvaraju prostor razvoja. Tra\u017ei tehnologiju koja \u010dovjeku daje ve\u0107u slobodu, dru\u0161tvu ve\u0107u otpornost, a prirodi manji pritisak.<\/p>\n\n\n\n

Znanje treba biti za\u0161ti\u0107eno kada je to potrebno. Autori trebaju biti po\u0161tovani. Investitori trebaju imati razlog ulagati. Istra\u017eiva\u010di trebaju imati uvjete za rad. Ali znanje ne smije postati zid koji sprje\u010dava \u010dovje\u010danstvo da napreduje.<\/p>\n\n\n\n

Otvorene inovacije mogu biti jedan od najva\u017enijih puteva prema odr\u017eivijoj energiji, odgovornijem razvoju, stabilnijem miru i ve\u0107oj slobodi \u010dovjeka. One ne zna\u010de ru\u0161enje svih pravila, nego stvaranje pametnijih pravila. Pravila koja \u0161tite stvaraoce, ali istovremeno omogu\u0107uju da velika rje\u0161enja slu\u017ee \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Nikola Tesla ostaje sna\u017ean simbol upravo zbog toga. Njegova vizija nije bila samo tehni\u010dka. Bila je civilizacijska. On nas podsje\u0107a da inovacija ima najve\u0107u vrijednost onda kada otvara budu\u0107nost, a ne kada je zatvara u rukama malog broja ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Ako civilizacija \u017eeli napredovati, mora prona\u0107i ravnote\u017eu izme\u0111u za\u0161tite i otvorenosti, izme\u0111u profita i op\u0107eg dobra, izme\u0111u tr\u017ei\u0161ta i \u010dovje\u010danstva. Jer znanje koje ostaje zaklju\u010dano mo\u017ee donijeti mo\u0107, ali znanje koje se odgovorno dijeli mo\u017ee donijeti razvoj.<\/p>\n\n\n\n

A razvoj koji slu\u017ei \u017eivotu najvi\u0161i je oblik inovacije.<\/p>\n\n\n\n

Ako vas zanima tema besplatne energije, Teslinih izuma, rezonantnih sustava i mogu\u0107ih prakti\u010dnih primjena ovih ideja u suvremenom svijetu, mo\u017eete se javiti putem e-mail adrese navedene u kontakt sekciji i footeru stranice. Neka se slobodno jave investitori, istra\u017eiva\u010di, entuzijasti i svi drugi ljudi koji \u017eele slobodnu i besplatnu energiju na e-mail adresu: tesladjordjevicsether3@gmail.com<\/a><\/strong>. Ovo je podru\u010dje koje i dalje otvara brojna pitanja, nadahnjuje nove rasprave i podsje\u0107a nas da Teslina vizija mo\u017eda jo\u0161 nije do kraja ispri\u010dana.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inovacija koja ne pripada samo tr\u017ei\u0161tu Inovacija je jedna od najva\u017enijih pokreta\u010dkih sila civilizacije. Svaki veliki tehnolo\u0161ki iskorak mijenja na\u010din na koji \u010dovjek \u017eivi, radi, komunicira, lije\u010di se, putuje i koristi energiju. Bez inovacija ne bi bilo moderne medicine, elektri\u010dne energije, digitalne komunikacije, industrije, automatizacije ni mnogih sustava koji danas oblikuju svakodnevni \u017eivot. Ipak, postavlja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4487,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[28,42,37,27],"tags":[],"class_list":["post-4486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-energija","category-humanizam","category-tehnologija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4486"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4501,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4486\/revisions\/4501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}