{"id":3480,"date":"2026-02-27T13:10:03","date_gmt":"2026-02-27T13:10:03","guid":{"rendered":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/the-canon-of-earths-insolation\/"},"modified":"2026-02-27T13:34:04","modified_gmt":"2026-02-27T13:34:04","slug":"the-canon-of-earths-insolation","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/the-canon-of-earths-insolation\/","title":{"rendered":"Kanon osun\u010davanja Zemlje"},"content":{"rendered":"\n

Milutin Milankovi\u0107 bio je svjestan da je njegova astronomska teorija klimatskih promjena uspje\u0161no dovr\u0161ena, ali i da su radovi povezani s tom teorijom rasuti po razli\u010ditim publikacijama. Zbog toga je odlu\u010dio sakupiti ih i objaviti na jednom mjestu. Smatrao je da \u0107e njegovo djelo ostati nepotpuno ako sve te radove ne objedini u jedinstvenu cjelinu i dopuni brojnim primjenama koje je njegova teorija na\u0161la u geologiji.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 1939. godine zapo\u010deo je rad na svom kapitalnom djelu Kanon osun\u010davanja Zemlje. U njemu je sa\u017eeo dugogodi\u0161nji znanstveni rad, rezultate prora\u010duna, ali i osobnu predanost i vjeru u znanstvenu metodu. Djelo odra\u017eava njegovu temeljitost, preciznost i uvjerenje u ispravnost matemati\u010dkog pristupa te sigurnost da \u0107e njegova teorija jednom dobiti op\u0107e priznanje.<\/p>\n\n\n\n

Djelo je podijelio u \u0161est velikih cjelina:
Prvi dio bavi se kretanjem planeta, Sunca i njihovim me\u0111usobnim poreme\u0107ajima te problemima nebeske mehanike obra\u0111enima novim matemati\u010dkim metodama.
Drugi dio posve\u0107en je rotaciji Zemlje, uklju\u010duju\u0107i dnevno okretanje, precesiju i nutaciju Zemljine osi.
Tre\u0107i dio razmatra sekularna pomicanja polova Zemljine rotacije uz kartografske i tabli\u010dne prikaze rezultata.
\u010cetvrti dio, pod naslovom osun\u010davanje Zemlje i njegove sekularne promjene, donosi rezultate opse\u017enih istra\u017eivanja insolacije.
Peti dio povezuje osun\u010davanje Zemlje s temperaturom povr\u0161ine i predstavlja temelj Milankovi\u0107eve matemati\u010dke teorije klime.
\u0160esti dio posve\u0107en je ledenim dobima, njihovom mehanizmu, kronologiji i znanstvenoj literaturi dostupnoj u to vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Pisanje Kanona osun\u010davanja Zemlje<\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je na ovom djelu radio oko dvije godine. Tisak knjige Kanon osun\u010davanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba dovr\u0161en je 2. travnja 1941. godine. Bio je svjestan zahtjevnosti posla, ali ga to nije obeshrabrilo. Smatrao je da je upravo tada bio u najboljim godinama \u2013 dovoljno iskusan za takav znanstveni pothvat, ali jo\u0161 uvijek dovoljno energi\u010dan i samouvjeren.<\/p>\n\n\n\n

Uporan znanstveni rad<\/p>\n\n\n\n

Koriste\u0107i spoznaje teorijske fizike, nebeske mehanike i vlastitu matemati\u010dku nadarenost, Milankovi\u0107 je prvi matemati\u010dki objasnio procese glacijacije. Pokazao je da sekularne promjene insolacije predstavljaju klju\u010dni uzrok dugoro\u010dnih klimatskih promjena na Zemlji. Ve\u0107 1944. godine u njema\u010dkom meteorolo\u0161kom \u010dasopisu objavljen je opse\u017ean prikaz njegova rada koji su izradili Karl Wundt i suradnici, \u010dime je njegova teorija dobila zna\u010dajnu znanstvenu potporu.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvena potvrda teorije<\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 nije do\u017eivio potpuno priznanje svoje teorije. Nakon razdoblja osporavanja i zanemarivanja, desetlje\u0107ima poslije njegove smrti po\u010dele su pristizati empirijske potvrde. Istra\u017eivanja dubokomorskih sedimenata i klimatskih zapisa sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a pokazala su da se klimatske promjene doista podudaraju s promjenama ekscentriciteta orbite, nagiba Zemljine osi i precesije \u2014 upravo kako je Milankovi\u0107 predvidio.<\/p>\n\n\n\n

Milankovi\u0107evi ciklusi i klima Zemlje<\/h2>\n\n\n\n

Njegova astronomska teorija omogu\u0107uje razumijevanje pro\u0161lih klimatskih promjena, ali i procjenu budu\u0107ih. Posljednje veliko ledeno doba zavr\u0161ilo je prije oko 25.000 godina, kada je prosje\u010dna globalna temperatura bila pribli\u017eno \u0161est stupnjeva ni\u017ea nego danas. Nakon toga uslijedilo je zatopljenje i klimatski optimum u razdoblju izme\u0111u oko 5000. i 2500. godine prije nove ere. Kasnije se javlja tzv. malo ledeno doba koje je trajalo pribli\u017eno od 1500. do 1850. godine.<\/p>\n\n\n\n

Matemati\u010dki model klimatskih promjena<\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je razradio matemati\u010dki aparat za analizu promjena insolacije kroz razdoblje od milijun godina, a njegova teorija primjenjiva je i na \u010ditavu geolo\u0161ku povijest Zemlje. Time je omogu\u0107eno obja\u0161njenje klimatskih maksimuma i minimuma te razumijevanje tragova ledenih razdoblja i toplijih klimatskih faza.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Milankovi\u0107evi ciklusi i klima Zemlje<\/h2>\n\n\n\n

Njegova astronomska teorija omogu\u0107uje razumijevanje pro\u0161lih klimatskih promjena, ali i procjenu budu\u0107ih. Posljednje veliko ledeno doba zavr\u0161ilo je prije oko 25.000 godina, kada je prosje\u010dna globalna temperatura bila pribli\u017eno \u0161est stupnjeva ni\u017ea nego danas. Nakon toga uslijedilo je zatopljenje i klimatski optimum u razdoblju izme\u0111u oko 5000. i 2500. godine prije nove ere. Kasnije se javlja tzv. malo ledeno doba koje je trajalo pribli\u017eno od 1500. do 1850. godine.<\/p>\n\n\n\n

Matemati\u010dki model klimatskih promjena<\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je razradio matemati\u010dki aparat za analizu promjena insolacije kroz razdoblje od milijun godina, a njegova teorija primjenjiva je i na \u010ditavu geolo\u0161ku povijest Zemlje. Time je omogu\u0107eno obja\u0161njenje klimatskih maksimuma i minimuma te razumijevanje tragova ledenih razdoblja i toplijih klimatskih faza.<\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nje stanje klimatskog sustava<\/h2>\n\n\n\n

Suvremene klimatske promjene ne prate u potpunosti prirodni ritam klimatskog sustava. Klimatski sustav Zemlje obuhva\u0107a atmosferu, ledeni pokrov, oceane i biosferu. Promjene u jednoj komponenti utje\u010du na ostale, \u010desto s nepovoljnim posljedicama za \u017eivi svijet.<\/p>\n\n\n\n

Prirodni efekt staklenika, uzrokovan plinovima poput ugljikova dioksida, metana, vodene pare i ozona, omogu\u0107uje odr\u017eavanje prosje\u010dne globalne temperature oko +14 \u00b0C. Bez tog efekta temperatura bi iznosila oko \u201318 \u00b0C. Me\u0111utim, ljudske aktivnosti tijekom posljednja dva stolje\u0107a dovele su do pove\u0107anja koncentracije tih plinova i dodatnog globalnog zagrijavanja.<\/p>\n\n\n\n

Procjene ukazuju da bi prosje\u010dna globalna temperatura do kraja 21. stolje\u0107a mogla porasti izme\u0111u 1,8 i 4 \u00b0C. Takve promjene predstavljaju ozbiljan izazov za prilagodbu ekosustava i dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n

Ravnote\u017ea Sun\u010deva zra\u010denja<\/h2>\n\n\n\n

Klimatski sustav Zemlje temelji se na ravnote\u017ei izme\u0111u primljene Sun\u010deve energije i energije koju Zemlja zra\u010di natrag u svemir. Svako dugotrajno naru\u0161avanje te ravnote\u017ee dovodi do klimatskih promjena. Na koli\u010dinu Sun\u010deva zra\u010denja utje\u010du geografska \u0161irina, kut upada zraka i duljina dana tijekom godine.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj Milankovi\u0107eve teorije danas<\/h2>\n\n\n\n

Kao \u0161to je Wladimir K\u00f6ppen jo\u0161 po\u010detkom 20. stolje\u0107a naslutio, Milankovi\u0107eva teorija postala je klju\u010dan alat u prou\u010davanju paleoklime. Danas je ona nezaobilazna i u istra\u017eivanjima budu\u0107ih klimatskih promjena, osobito pri analizi me\u0111udjelovanja prirodnih i antropogenih \u010dimbenika koji oblikuju klimatski sustav Zemlje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milutin Milankovi\u0107 bio je svjestan da je njegova astronomska teorija klimatskih promjena uspje\u0161no dovr\u0161ena, ali i da su radovi povezani s tom teorijom rasuti po razli\u010ditim publikacijama. Zbog toga je odlu\u010dio sakupiti ih i objaviti na jednom mjestu. Smatrao je da \u0107e njegovo djelo ostati nepotpuno ako sve te radove ne objedini u jedinstvenu cjelinu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3481,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[42,27],"tags":[],"class_list":["post-3480","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-humanizam","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3480","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3480"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3490,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3480\/revisions\/3490"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}