{"id":2936,"date":"2026-01-17T00:19:00","date_gmt":"2026-01-17T00:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/milutin-milankovic-the-man-who-mathematically-explained-earths-climate-changes\/"},"modified":"2026-01-17T00:44:43","modified_gmt":"2026-01-17T00:44:43","slug":"milutin-milankovic-the-man-who-mathematically-explained-earths-climate-changes","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/milutin-milankovic-the-man-who-mathematically-explained-earths-climate-changes\/","title":{"rendered":"Milutin Milankovi\u0107 \u2013 \u010dovjek koji je matemati\u010dki objasnio klimatske promjene Zemlje"},"content":{"rendered":"\n

Milutin Milankovi\u0107 bio je srpski znanstvenik koji je prvi matemati\u010dki i precizno objasnio kako promjene u Zemljinoj orbiti i nagibu njezine osi utje\u010du na dugoro\u010dne klimatske promjene. Njegova teorija, danas poznata kao Milankovi\u0107evi ciklusi, obja\u0161njava smjenu ledenih doba i toplih razdoblja u geolo\u0161koj pro\u0161losti Zemlje te predstavlja temelj suvremene paleoklimatologije.<\/p>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je pokazao da klima Zemlje nije ni stati\u010dna ni slu\u010dajna, ve\u0107 duboko povezana s preciznim i sporim promjenama u kretanju na\u0161eg planeta kroz svemir.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni Milankovi\u0107evi ciklusi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107eva teorija temelji se na tri osnovna orbitalna procesa koji utje\u010du na raspodjelu Sun\u010deve energije na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Ekscentricitet se odnosi na promjene oblika Zemljine orbite oko Sunca. Ta orbita nikada nije savr\u0161eni krug, ve\u0107 elipsa \u010diji se oblik vrlo sporo mijenja. Ciklus prijelaza iz gotovo kru\u017ene orbite u izdu\u017eeniju elipsu i natrag traje pribli\u017eno 100 000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Nagib Zemljine osi rotacije tako\u0111er nije stalan. On oscilira izme\u0111u pribli\u017eno 22 i 24,5 stupnjeva. Ove promjene utje\u010du na ja\u010dinu godi\u0161njih doba, osobito na koli\u010dinu Sun\u010deve energije koju primaju visoke geografske \u0161irine. Ciklus promjene nagiba traje oko 40 000 godina.<\/p>\n\n\n\n

Precesija je tre\u0107i proces i odnosi se na sporo \u201ezanosno\u201c gibanje Zemljine osi rotacije, sli\u010dno kretanju \u010digre koja usporava. Ovaj ciklus traje oko 26 000 godina i utje\u010de na to u kojem se dijelu Zemljine orbite javljaju godi\u0161nja doba.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zna\u010daj Milankovi\u0107eva rada<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je pokazao kako ovi orbitalni ciklusi mijenjaju koli\u010dinu i prostornu raspodjelu Sun\u010deve energije koja dopire do Zemljine povr\u0161ine. Iako su te promjene male na godi\u0161njoj razini, tijekom dugih vremenskih razdoblja dovode do pravilnih i cikli\u010dnih smjena hladnih i toplih klimatskih faza.<\/p>\n\n\n\n

Njegova je teorija objedinila astronomiju, matematiku i geofiziku u jedinstven model koji obja\u0161njava dugoro\u010dne klimatske promjene. Iako su Milankovi\u0107evi ciklusi prirodni procesi, suvremena znanost jasno razlikuje te spore promjene od dana\u0161njih, mnogo br\u017eih klimatskih promjena koje su prete\u017eito posljedica ljudskog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni trijumf Milutina Milankovi\u0107a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je u\u0161ao u anale svjetske znanosti ne samo zato \u0161to je objasnio za\u0161to se Zemlja zagrijava i hladi, nego i zato \u0161to je to u\u010dinio desetlje\u0107ima prije nego \u0161to su se njegova predvi\u0111anja mogla potvrditi mjerenjima. Bio je jedan od rijetkih znanstvenika koji je teorijski predvidio prirodne procese bez izravnih empirijskih podataka, a da se kasnije pokazalo kako je bio u pravu.<\/p>\n\n\n\n

Danas njegovo ime nose Milankovi\u0107evi ciklusi, presti\u017ena medalja Europske unije za geoznanosti, krateri na Mjesecu i Marsu, jedan asteroid, kao i park i bulevar u Beogradu, gradu u kojem je proveo ve\u0107i dio \u017eivota. Njegov rad jasno otkriva slo\u017eenost Zemljina klimatskog sustava i predstavlja jedno od najve\u0107ih teorijskih dostignu\u0107a u povijesti klimatologije.<\/p>\n\n\n\n

Veza izme\u0111u kretanja Zemlje i njezine klime<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

U svom radu Milankovi\u0107 je nastojao objasniti kako spore, ali pravilne i cikli\u010dne promjene u kretanju Zemlje oko Sunca uzrokuju jednako spore, ali duboke promjene u klimi. Te promjene, tijekom desetaka i stotina tisu\u0107a godina, mogu dovesti do pojave ledenih doba.<\/p>\n\n\n\n

Promjene oblika orbite utje\u010du na ukupnu koli\u010dinu Sun\u010deve energije koju Zemlja prima tijekom godine. Promjene nagiba osi utje\u010du na raspodjelu te energije izme\u0111u ekvatora i polova, dok precesija odre\u0111uje u kojem se dijelu orbite javljaju godi\u0161nja doba.<\/p>\n\n\n\n

Raspodjela Sun\u010deve energije i ledena doba<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tijekom kretanja oko Sunca Zemlja prima pribli\u017eno istu ukupnu koli\u010dinu energije, no na\u010din na koji je ta energija raspore\u0111ena izme\u0111u hemisfera i godi\u0161njih doba ima presudnu ulogu. Milankovi\u0107eva klju\u010dna pretpostavka bila je da smanjena ljetna insolacija na sjevernim geografskim \u0161irinama omogu\u0107uje da se snijeg i led zadr\u017ee iz godine u godinu, \u0161to postupno dovodi do razvoja ledenih doba.<\/p>\n\n\n\n

Kasnija su istra\u017eivanja potvrdila ovu pretpostavku. Promjene u kretanju Zemlje doista pokre\u0107u cikluse zahla\u0111enja i zatopljenja, zbog \u010dega se ti procesi danas zajedni\u010dki nazivaju Milankovi\u0107evi ciklusi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ledena doba i povratne sprege klimatskog sustava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tijekom ledenih doba povr\u0161ina Zemlje drasti\u010dno se mijenja. Globalna prosje\u010dna temperatura pada za nekoliko stupnjeva, ledeni pokrovi \u0161ire se prema umjerenim geografskim \u0161irinama, a razina svjetskih mora spu\u0161ta se i do sto metara. Nakon toga slijedi razdoblje zatopljenja, a zatim nova faza postupnog zahla\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Milankovi\u0107evi ciklusi ne djeluju sami. Oni pokre\u0107u \u010ditav niz povratnih sprega unutar Zemljina klimatskog sustava. Jedna od najva\u017enijih je albedo-efekt: snijeg i led reflektiraju velik dio Sun\u010deva zra\u010denja, \u0161to dodatno hladi povr\u0161inu i usporava topljenje.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to su hladna ljeta presudna<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Milankovi\u0107 je nagla\u0161avao da ledena doba ne zapo\u010dinju zbog hladnih zima, nego zbog hladnih ljeta. Kada su ljeta hladna, snijeg i led nakupljeni tijekom zime ne otope se u potpunosti. Svijetle povr\u0161ine u blizini polova tada reflektiraju jo\u0161 vi\u0161e Sun\u010deve energije, \u010dime se proces zahla\u0111enja dodatno poja\u010dava.<\/p>\n\n\n\n

Uz albedo-efekt, va\u017enu ulogu ima i ugljikov dioksid. Kako se oceani hlade, oni apsorbiraju ve\u0107e koli\u010dine tog plina iz atmosfere, \u010dime se slabi u\u010dinak staklenika i dodatno sni\u017eava prosje\u010dna temperatura planeta.<\/p>\n\n\n\n

Cikli\u010dna povijest Zemljine klime<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Zajedni\u010dkim djelovanjem orbitalnih promjena, albedo-efekta i promjena koncentracije ugljikova dioksida nastaju pravilne, cikli\u010dne smjene hladnih i toplih razdoblja u povijesti Zemlje. Vrijednost Milankovi\u0107eva rada le\u017ei u \u010dinjenici da je te procese predvidio mnogo prije nego \u0161to su postojali precizni podaci o trajanju i ritmu ledenih doba.<\/p>\n\n\n\n

Njegova teorija dugo nije bila prihva\u0107ena jer se smatralo da su orbitalne promjene preslabe da bi uzrokovale tako dramati\u010dne klimatske u\u010dinke. Tek u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, razvojem zapisa iz ledenih jezgri i dubokomorskih sedimenata, Milankovi\u0107eva su predvi\u0111anja dobila \u010dvrstu empirijsku potvrdu*.<\/p>\n\n\n\n

*Empirijska potvrda u ovom kontekstu ozna\u010dava naknadnu provjeru i potvr\u0111ivanje Milankovi\u0107evih teorijskih predvi\u0111anja pomo\u0107u stvarnih, neovisnih podataka koji u vrijeme nastanka teorije nisu bili dostupni znanosti. Razvojem suvremenih metoda paleoklimatologije u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, analizom ledenih jezgri, dubokomorskih sedimenata i izotopskih zapisa, utvr\u0111eno je da se ritmovi hladnih i toplih razdoblja u geolo\u0161koj pro\u0161losti vremenski podudaraju s periodima Milankovi\u0107evih orbitalnih ciklusa. Time je pokazano da teorija, nastala isklju\u010divo matemati\u010dkim i astronomskim razmatranjem, precizno opisuje stvarno pona\u0161anje Zemljina klimatskog sustava.<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milutin Milankovi\u0107 bio je srpski znanstvenik koji je prvi matemati\u010dki i precizno objasnio kako promjene u Zemljinoj orbiti i nagibu njezine osi utje\u010du na dugoro\u010dne klimatske promjene. Njegova teorija, danas poznata kao Milankovi\u0107evi ciklusi, obja\u0161njava smjenu ledenih doba i toplih razdoblja u geolo\u0161koj pro\u0161losti Zemlje te predstavlja temelj suvremene paleoklimatologije. Milankovi\u0107 je pokazao da klima […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2937,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[42,27],"tags":[],"class_list":["post-2936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-humanizam","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2936"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2948,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2936\/revisions\/2948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tesladjordjevicsether.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}